U Srbiji se mnogo priča a Hrvatska pretiče

Bez autora
Apr 11 2017

Tržište uređaja za pametne kuće dostići će 50 milijardi dolara u 2020. godini i čak 400 milijardi dolara do 2030. godine. Trenutno tržište pametnih uređaja za domaćinstva iznosi 15 milijardi dolara, navodi se u izveštaju svetske konsultantske agencije A.T. Kerni "Borba za pametne uređaje za dom: svi su dobrodošli". Snažan rast je rezultat povećane tražnje u severnoj Americi, zapadnoj Evropi i Aziji, a Srbija je, kako se dodaje, u ovom pogledu u zaostatku prema državama zapadne Evrope. Ne predviđa se rast pametnih telefona kao što je bio slučaj do sada, pa tržište za pametne uređaje za dom postaje sledeće obećavajuće tržište, kaže Marko Derča, potpredsednik u A.T. Kerniju. Ključni faktor za rast ovog tržišta je, kako ističe, velika proporcija domova sa visokim primanjima i umreženost podataka. Dok se istočnoevropska tržišta i dalje razvijaju, predviđa se da će tražnja da raste za pametne uređaje za dom takođe, navodi Derča.

U Srbiji se mnogo priča a Hrvatska pretičeTržište uređaja za pametne kuće dostići će 50 milijardi dolara u 2020. godini i čak 400 milijardi dolara do 2030. godine.

Trenutno tržište pametnih uređaja za domaćinstva iznosi 15 milijardi dolara, navodi se u izveštaju svetske konsultantske agencije A.T. Kerni "Borba za pametne uređaje za dom: svi su dobrodošli".

Snažan rast je rezultat povećane tražnje u severnoj Americi, zapadnoj Evropi i Aziji, a Srbija je, kako se dodaje, u ovom pogledu u zaostatku prema državama zapadne Evrope.

"Ne predviđa se rast pametnih telefona kao što je bio slučaj do sada, pa tržište za pametne uređaje za dom postaje sledeće obećavajuće tržište", kaže Marko Derča, potpredsednik u A.T. Kerniju.

Ključni faktor za rast ovog tržišta je, kako ističe, velika proporcija domova sa visokim primanjima i umreženost podataka. "Dok se istočnoevropska tržišta i dalje razvijaju, predviđa se da će tražnja da raste za pametne uređaje za dom takođe", navodi Derča.

Pametan dom postaje realnost, zbog četiri ključna faktora, a to su: umreženost i inteligencija, međuoperativnost, dostupnost proizvoda i cene, kao i novi kanali prihoda.

Evropa je drugi najveći region po prihodima na području pametnih uređaja za dom. Trenutna veličina tržišta je 4,0 milijarde dolara, a do 2030. očekuje se rast tržišta na više od 100 milijardi dolara.

Karakteristike tržišta za pametne uređaje su različite u svakoj zemlji i zavise od stepena prihoda, cene energenata, potrošačke snage i dostupnosti proizvoda. Domaćinstva u Velikoj Britaniji i Francuskoj, na primer, imaju sve stariju populaciju i visoku potrošnju na zdravstvo, za njih je sistem pametnih domova zanimljiv u sektoru zdravstva i socijalne nege", kaže Marko Derča.

Dodaje da se "u Srbiji puno priča o pametnim domaćinstvima, ali je srpsko tržište još uvek na početku".

Po podacima statističkog portala Statista, srpsko tržište pametnih uređaja za dom, koje ne uključuje pametne televizore i umreženu belu tehniku, relativno je nerazvijeno u poređenju sa zapadnoevropskim tržištem.

U 2017. godini predviđa se da će srpsko tržište pametnih uređaja za dom dostići osam miliona dolara, iza Hrvatske (10 miliona dolara), ali ispred Slovenije (šest miliona dolara).

Do 2021. godine očekuje se desetostruki rast, pa će ovo srpsko tržište vredeti 72 miliona dolara, sa prosečnim godišnjim rastom od 75,9 procenata. Hrvatska i Slovenija će ostvariti 77 miliona dolara, odnosno 31 milion dolara, respektivno do 2021. godine.

Očekuje se da će 7,4 odsto domaćinstava u Srbiji imati bar jedan pametan uređaj za dom, manje nego u Hrvatskoj (9,3 odsto) i u Sloveniji (13,8 odsto), pokazuje izveštaj agencije A.T.Kerni.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik